|
These pages contain the original text of the Tertiary Education Strategy documents. Only edit content if you notice the text is inconsistent with the final published document. Feel free to develop your own cross references and index structure. He Kupu WhakatakiE ngā mana, e ngā reo, e ngā waka, tēnā koutou katoa. E tika ana kia huri o tātou whakaaro ki ngā tini aitua maha e tiraha nei i ngā marae huhua o te motu. Haere koutou ki to tātou piringa i te waahi ngaro, haere, haere, haere atu ra. Tātou e ngā mana e whakarauika nei, e kokiri nei i nga kaupapa mātauranga, tēnā koutou katoa. Nei ra te rautaki mātauranga kura wānanga mo te rima tau kei te heke mai. He kohikohinga tēnei i ngā tāmanako nui o ngā iwi o te motu. Ko tona whainga, ko te whakatutuki i ngā tāmanako me ngā hiahia o tera whānau, o tera whānau kia eke ai te iwi Māori ki te taumata e tāmanakohia ana. E mohio ana tēnei Kāwanatanga, kaore e taea e mōtou te whakatukuki i ēnei wawata mehe ka mahi motuhake te kāwanatanga. Engari, ma te mahi tahi ka taea te whakatutuki. No reira e tika ana kia haere tonu ngā mihi ki a koutou katoa i tae atu ki ngā huihuinga, i tuku mai i o koutou whakaaro, tēnā koutou katoa. Ahakoa ngā piki me ngā heke kia u tonu tātou ki te kaupapa. Ko te tāmanako nui ka riro ko ngā hua o ō tātou werawera ki ngā uri whakatipu. No reira e raurangatira ma, tēnei ra te mihi nui ki a koutou katoa. E ki ana te kōrero, he tirohanga hou, he ao hou. Tēnā koutou, tēnā koutou, tēnā koutou katoa. |
|